Tekst Tamara Borić

Opći sindikat MUP-a kreće u pregovore s Vladom i Ministarstvom financija jer traže veće plaće za oko polovicu od 25 tisuća zaposlenih u tom najvećem ministarstvu. Ako se njihovim zahtjevima ne udovolji s 1. siječnjem 2020. oni kreću u štrajk a u tome će im se pridružiti i drugi sindikati u sklopu ovog ministarstva. Rekao je to ekskluzivno za Nacional Tomislav Teri, predsjednik Općeg sindikata MUP-a.

Teri je rekao:

„Tražimo da koeficijent bude minimalno 1.0 na osnovi prosječne plaće, on je sad 0.80 za policijskog službenika i onda raste ovisno o radnome mjestu u sustavu MUP-a. Trenutačno prosječna plaća iznosi oko 6500 kuna a prosječna policijska plaća je 4000 kuna. U taj iznos ne računam dodatke na rad nedjeljom i blagdanom te na smjenski rad. Za tako mizernu plaću policijski službenik, policajac, svaki dan nosi glavu u torbi, pištolj za pasom, trči na intervencije. Posebno se to odnosi na temeljnu policiju koja je osnova svega. Moram ih pohvaliti jer sve je više posla za njih a sve je manje ljudi koji će ga raditi. Temeljna policija je najugroženija kad su uvjeti i plaća u pitanju. Ti policajci dolaze na intervencije i uvijek gledaju i slušaju tuđe probleme a slaba je psiho-socijalna pomoć koju oni sami mogu dobiti, zato dolazi – posebno nakon 15 ili 20 godina rada – do zasićenja jer se ne mogu nikome izjadati osim kolegi iz patrole. Svjedoci smo stoga slučajeva samoubojstava i nestanaka, odavanja porocima, a to me kao sindikalca i kolege jako zabrinjava.“

Dizanje koeficijenta na 1.0 minimalni je uvjet ispod kojeg se neće ići u pregovorima, kaže Teri. Oni kao sindikat neće samo kuditi već nude i neka rješenja:

„Upravo radimo projekt koji ćemo predložiti Vladi. Da bismo olakšali Vladi i proračunu želimo da se u ovaj pregovarački proces uključi i lokalna i područna samouprava, jer na osnovi poreza i prireza može se puno toga napraviti po pitanju povećanja plaća policijskim službenicima. Naš se prijedlog sastoji u tome da se smanje neki porezi ili prirezi, ovisno o tome u kojoj županiji policijski službenik radi. Primjerice, policajac koji radi u Policijskoj upravi zagrebačkoj ima veći opseg posla od neke manje sredine a porezi su sličnog iznosa. Želio bih da se u ovo uključe svi župani i gradonačelnici i da se nađe rješenje. Ovim pregovorima želimo policijskim službenicima osigurati minimalno prosječnu plaću – 6500 kuna, ako radi uredovno radno vrijeme od osam sati. Ako radi smjene ili blagdane, dodaci i koeficijenti na svaki blagdan ili smjenski rad ostali bi isti, s tim se slažemo. Ne slažemo se s koeficijentom na plaći koji je ispod 1.0. S obzirom na to da se kolege iz drugih sindikata u MUP-u, naravno, slažu s potrebom povećanja plaća postoji razumna mogućnost da ćemo ići sa zajedničkim prijedlogom prema Vladi.“

Štrajk, smatra Tomislav Teri, u cilju nije ni sindikatu a pogotovo nije Vladi. Neće to biti potpuni štrajk već će se, kaže, raditi hitne intervencije ali posao će biti usporen:

„Neoprostivo je da policijac radi za 3900, 4000 kuna a znamo da raste broj razbojstava. Policijske plaće su od 2009. do danas pale 24 posto. Najviše su se plaće srozale u vrijeme kad je vladu preuzela Jadranka Kosor, a naravno nisu se povećavale. Nedavno se Kolektivnim ugovorom vratilo svega nekoliko postotaka, ali to su mizerne cifre. Primjer, kad vam na sto kuna netko smanji plaću za deset posto dobit ćete 90 kuna. Ali kad vam vraća deset posto, ne vraća vam ih na sto kuna od kojih vam je skinuto već vam vraća deset posto na ovih 90 kuna. Znači već u startu ste zakinuti. Mi tražimo da nam se vrati oduzeto i tražimo povećanje koeficijenta na 1.0. Mislim da je to svima u interesu. S ministrom Zdravkom Marićem stupljeno je u kontakt, moraju se iznaći sredstva za policijske službenike. Sigurnost Hrvatske mora biti na nivou na kojem je i sad. Broj policijskih službenika ne smije pasti ispod brojke koja je trenutačno.“

Iako ovi prijedlozi sindikata znače povećanje pojedinih neto plaća za čak dvije tisuće kuna i više, Teri smatra da je to moguće izrealizirati. Posebno zato jer se povećanje plaće ne traži za sve, osobe na rukovodećim mjestima imaju veće plaće i veće koeficijente. Njima se žele vratiti beneficije, a policajcima se želi podići koeficijent. MUP za plaće policajaca, kaže Teri, izdvaja 250 do 255 milijuna kuna mjesečno, ovisno o broju blagdana u pojedinom mjesecu. Povećanje plaće traži se za oko deset do 13 tisuća ljudi, dakle za polovicu zaposlenih. Ali traži se da se ne povećaju plaće njima na uštrb druge polovice, kao što je to bio slučaj kad je ministar bio Ranko Ostojić koji je ‘skinuo’ plaću kriminalističkoj policiji da bi dao policajcima. To nije rješenje.

U Ministarstvu unutarnjih poslova kažu da će se spomenuti pregovori oko povećanja plaća voditi između pregovaračkih odbora Vlade i sindikata. Sukladno odredbama Kolektivnog ugovora pregovori bi trebali uskoro započeti, a potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je član pregovaračkog odbora Vlade te će i ovo, kažu u MUP-u, biti prilika za nastavak dijaloga sa sindikatima.

U Ministarstvu unutarnjih poslova kažu:

“Kroz naš dosadašnji socijalni dijalog detektiran je određeni broj problema koji su ili riješeni ili su, zbog složenosti problematike, još uvijek u postupku rješavanja. Jedan od primjera bila je problematika nedostatka dijelova policijske odore, posebice zimskih jakni, zatim problem s umanjenim dodatkom za plaće policijskih službenika visoke i više stručne spreme kojima je dodatak bio nepravedno smanjen za dva i 4 posto u vrijeme prethodnog ministra. Postigli smo pomake u materijalnim pravima djelatnika, dogovoreno je i ostvareno povećanje najnižih koeficijenta policijskih službenika, onih srednje stručne spreme na 0,8 i 0,85, a nedavno smo povećali i koeficijente većeg dijela kriminalističke policije i to na najvažnijim poslovima – detektivima. Dijelu je vraćen i beneficirani radni staž ukinut ili umanjen 2013. godine. MUP je u ovom mandatu osigurao i značajna sredstva kako bi se počela primjenjivati odredba koja policijskim službenicima, koji odlaze u zasluženu mirovinu, omogućuje isplatu otpremnina. Podsjetit ćemo da su prethodni ministri u više navrata tražili odgodu primjene te odredbe, što smatramo nepravednim u odnosu na policijske službenike koji su služili građanima u zaštiti njihovih života i imovine. Zahvaljujući boljoj unutarnjoj preraspodjeli sredstava koja su i ranije bila na raspolaganju poboljšao se materijalni status policijskih službenika, te ćemo i nadalje, u okviru proračunskih mogućnosti i održivih javnih financija, činiti sve da bi policajci za svoj rad bili primjereno plaćeni. Dijalog je postojao i kada smo išli u izmjene pravnog okvira policijskog posla, odnosno tijekom izmjena dvaju temeljnih zakona za postupanje policije – Zakona o policiji i Zakona o policijskim poslovima i ovlastima. S istom ćemo praksom nastaviti i u narednom razdoblju kada su pred nama intervencije u više podzakonskih akata kojima rješavamo naslijeđene probleme, poput prava na obavljanje dodatnih djelatnosti, načina ostvarivanja prava na odoru, kao i na građansko odijelo, zaštitu na radu i druga prava.”

Tomislav Teri spomenuo je još jedan problem oko kojeg će se pregovarati s Vladom a to je neadekvatno stambeno zbrinjavanje nekih njihovih djelatnika. Teri je pojasnio:

“Predlažemo kao sindikat da se policijskim službenicima prilikom podizanja stambenih kredita ponude bolji uvjeti ili da im se daje pravo prvenstva na POS-ove i slične stanove, te da se osigura adekvatno stambeno zbrinjavanje policajcima koji rade van svojih županija. To se posebno odnosi na Dubrovačko-neretvansku županiju gdje radi dosta kolega iz Slavonije ili Zagore a troškovi života su iznimno visoki i oni sa svojim primanjima od 4200 do 4800 kuna nisu kreditno sposobni a teško mogu platiti i troškove stanarine. Obavili smo razgovor s Ministarstvom državne imovine te će se razmotriti mogućnost da nam se ustupi neka lokacija za zemljište a mi bi se kao sindikat obvezali izgraditi zgradu s nekoliko stanova za naše kolege koji si ga ne mogu priuštiti. Nije u redu da policajci godinama žive po stacionarima koji su izvrsno rješenje prvih nekoliko godina, ali nakon toga ne može se živjeti po dvoje u sobi od 22 kvadrata. Puno ljudi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji moralo je dati otkaze u policiji zato jer nisu mogli naći adekvatno stambeno rješenje za sebe. Turistička sezona je najgora jer ih vlasnici stanova tjeraju van zbog veće zarade od turista. A upravo je sezona razdoblje kad su policajci najpotrebniji!“

U MUP-u na ovaj problem daju ovaj odgovor i pojašnjenje:

„Na osiguranju boljih uvjeta smještaja policijskih službenika koji dolaze iz drugih krajeva radi se kontinuirano i aktivno u posljednje dvije godine. Veliki iskorak je učinjen prvenstveno po pitanju obnove radnih i smještajnih objekata u kojima rade policijski službenici, ali i borave naši građani koji zbog ostvarivanja svojih prava dolaze kod nas. Tako je dogovorena, a negdje već i dovršena, obnova 19 radnih i dva smještajna objekta. Potpisali smo i sporazume sa šest gradova i općina o subvencioniranju troškova stanovanja policijskih službenika. U dva slučaja već su potpisani i ugovori o načinu subvencioniranja, četiri se još ugovaraju. Prilikom ugovaranja vodili smo računa o ravnomjernom prosperitetu cijele Hrvatske te smo projekte za energetsku obnovu policijskih objekata prijavljivali razmišljajući o regionalnoj zastupljenosti i ravnomjernoj obnovi i razvoju, u odnosu na kontinentalna i primorska područja. Svjesni smo činjenice da najveći broj kandidata za mlade policajce i policajke dolaze iz Slavonije i Dalmatinske zagore, a budući da neki od njih moraju zbog obavljanja poslova otići u druge dijelove države, ovo je Ministarstvo maksimalno angažirano u olakšavanju njihovog rada i boravka. U 2018. i 2019. godini završeni polaznici Programa srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac/policajka raspoređivani su u policijske uprave bliže mjestu prebivališta te se vodilo računa da polaznici iz Slavonije budu raspoređeni u županije svog prebivališta. Isto tako, u 2018. i 2019. godini policijske službenike iz Slavonije koji su raspoređeni u udaljenije policijske uprave nastojalo se vratiti u što većem broju u njihove matične policijske uprave. Zaključno, prema posljednjim izmjenama Zakona o policiji, koje su stupile na snagu 18. srpnja 2019., propisano pravo na naknadu za stanovanje policijskim službenicima raspoređenim u mjesto rada udaljeno više od 100 kilometara od mjesta prebivališta, ako nemaju riješeno stambeno pitanje te ne primaju naknadu troškova međumjesnog prijevoza na posao i s posla, što je također još jedna mjera. Ministar Božinović odlukom je odredio da je visina te naknade tisuću kuna mjesečno.”

Pitanje koje je neko vrijeme aktualno u MUP-u jest manjak kadra. Ne samo da je određeni broj policajaca otišao u inozemstvo, već je sve manji broj zainteresiranih za taj posao, kaže Teri:

“Snizili su se kriteriji za ulazak na Akademiju jer se sad mogu prijaviti i osobe koje su završile trogodišnju strukovnu školu, baš zbog nedostatka ljudi. Dosta službenika završilo je više i visoke škole koji su unutar sustava dobili i adekvatno radno mjesto, pa su se samim time ‘opustošile’ ulice, odnosno manji je broj policajaca u patrolama, u interventnim jedinicima, specijalnim jedinicama i najviše u graničnoj policiji. Dosta kolega koji su budućnost vidjeli u inozemstvu otišli su iz Hrvatske ili su se počeli baviti nekim drugim poslovima. To je dugoročno jako loše, to nije problem sad niti je to problem ove vlade, to je problem unazad 25 godina jer se jako loše radilo kad je u pitanju broj policijskih službenika. Vidimo poboljšanje sad jer MUP je velike iznose povukao iz europskih fondova ali taj novac se ulaže u obranu državne granice. To su namijenjena sredstva koja se ulažu u opremu službenika, u odore, automobile i sredstva za rad. U posljednje vrijeme granična je policija dobila jako kvalitetnu opremu za rad. Još uvijek se osjeti manjak službenih vozila ali pogrešno je donesen zakon prema kojemu MUP ne može naručiti vozila kakva su potrebna za, primjerice, graničnu policiju. Vozila granične policije u istočnoj Hrvatskoj, gdje graničimo s BiH i Srbijom, ne mogu biti ista kao u Dubrovačko-neretvanskoj ili Ličko-senjskoj županiji jer je drugačiji teren. Migrantske rute najaktivnije su upravo u vrijeme vremenskih neprilika, pa je zbog toga potreban i dobar automobil i dobru opremu da bi se što uspješnije zaustavilo ilegalne migrante. Da se dobro radi dokaz je 600, 700 kaznenih prijava prema Državnom odvjetništvu, protiv krijumčara.“

U MUP-u su ovaj problem pokušali umanjiti rekavši da se na objavljeni natječaj za upis na Policijsku akademiju prijavilo ukupno 2449 kandidata. Selekcijski postupak je pri završetku, a početak nastave za 750 polaznika započet će po planu:

“Slažemo se da možemo raspravljati o tome je li rad u državnoj službi konkurentan onom u realnom sektoru, ali želje i htijenja da se policijsko zanimanje izabere za životni poziv uvijek je bilo dovoljno. Međutim, posljednjim izmjenama Zakona o policiji, kojima je mladima sa završenim trogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem omogućen prijem u policijsku službu, nije se smanjio kriterij jer su kriteriji i selekcijski postupak koji moraju zadovoljiti kandidati ostali isti, već je samo većem broju mladih omogućeno sudjelovanje, odnosno kandidiranje. Ne vidimo zbog čega bi svi oni koji završe strukovne škole bili zakinuti za mogućnost rada u policiji.”

Kad je oprema policajaca u pitanju, zbog europskog novca – kako je i Teri rekao – situacija je sve bolja, posebno s pripadnicima granične policije. To potvrđuju i u MUP-u:

“Ministarstvo unutarnjih poslova je u ove nepune dvije godine provelo i ugovorilo projekte ukupne vrijednosti 296,8 milijuna eura koji se financiraju iz europskih fondova, ali i nadalje nastavljamo. S Komisijom kontinuirano pregovaramo o dodatnim sredstvima kao što smo prošle godine s Komisijom ispregovarali 10,4 milijuna eura za dodatno opremanje granice i 6,7 milijuna za operativne troškove, 6 milijuna eura za dva dodatna broda i 6,4 milijuna eura za uvođenje novog informacijskog sustava ulaza i izlaza. Do kraja ove godine očekujemo odobravanje dodatnih 20-ak milijuna eura za nastavak opremanja granice tehničkim sredstvima, kao i dodatna sredstva za operativne troškove granične policije.”

Ministarstvo unutarnjih poslova aktivno je, kažu, uključeno u pregovore koji se vode o proračunu Europske unije za sljedeće sedmogodišnje razdoblje od 2021. do 2027., u kojemu se sredstva za sigurnost, pa tako i za opremanje i obuku policijskih službenika, višestruko povećavaju. Prema prvim procjenama i izračunima, očekuju se čak četverostruko veća sredstva. Doda li tome mogućnost povlačenja sredstava iz strukturnih i kohezijskih te iz poljoprivrednog i drugih fondova, dolazi se do omotnice do čak 1,5 milijardi eura koje bismo mogli i trebali iskoristiti u sljedećem proračunu Europske unije.

Kako govore u MUP-u, u tom je ministarstvu zatečena je nedopustiva situaciju u kojoj hrvatski policajci nisu imali niti adekvatnu osnovnu opremu, a prije svega to se odnosi na radne odore, zaštitne prsluke, ali i druge dijelove opreme:

“Bio je to samo prvi u nizu ozbiljnih i naslijeđenih problema koji je adekvatno riješen i to ne stihijski i ad hoc, već sustavno i za višegodišnje razdoblje, kroz Okvirne sporazume temeljem kojih se oprema i dijelovi odore redovito zanavljaju. Zbog takvog načina ugovaranja opremanje policajaca nikada više ne treba biti tema. Ni interventnu policiju MUP nije zaobišao jer je samo za opremanje te policije u zadnje dvije godine uloženo više od 25 milijuna kuna za nabavu opreme za javni red i mir, pola milijuna kuna za ronilačku opremu te oko tri i pol milijuna za naoružanje. Prometna policija oprema se iz sredstva državnog proračuna ali i iz sredstava Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa. Kontinuirano se nabavlja sva potrebna oprema za očevide prometnih nesreća, motoristička oprema, reflektirajući prsluci, kamere za mjerenje brzine, fotoaparati i slično. Samo za potrebe mobilne jedinice prometne policije ove godine utrošeno je milijun kuna na specijalnu taktičku opremu, za reflektirajuće prsluke samo ove godine utrošeno je više od 700.000 kuna, za motorističku opremu u protekle dvije godine više od tri milijuna kuna, a tu su još i svjetiljke za očevide, PVC usnici, mjerna kolica, kompleti prometnih znakova za mjesta policijskog nadzora prometa. Smatramo kako se jednaka briga vodi o opremanju svih rodova policije, a tu su još i kriminalistička policija koja je opremljena sustavima za snimanje i ispitivanje okrivljenika, potom specijalna policija, Uprava za posebne poslove sigurnosti i drugi čiji su se zahtjevi osluškivali, a potrebna nabava realizirala kroz uspješno provedene postupke.”

Izvor: Nacional – tekst prenijet u cijelosti